Rad i obračun zarada tokom praznika: Znate li šta Vas sljeduje

porez-za-advokate-kontoss
Poreske obaveze za advokate u Crnoj Gori
April 2, 2015
maria-sharapova-fitness-exercise-wallpaper
Da li je pružanje usluga kondicionih i fitnes treninga – teretane oporezivo i po kojoj stopi?
April 16, 2015
Show all

Rad i obračun zarada tokom praznika: Znate li šta Vas sljeduje

happy-easter-hd-wallpapers-800x500

Shodno članu 3 Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskih praznika, pripada pravoslavcima i rimokatolicima za Badnji dan, Božić (dva dana), Veliki petak, Vaskrs/Uskrs (drugi dan).

Takođe, istim članom su određeni vjerski praznici radi čijeg svetkovanja pripada pravo na plaćeno odsustvo pripadnicima islamske vjeroispovjesti i Jevrejima.

Ukoliko je praznik nedjelja, neradna su dva naredna dana.

Ukoliko je drugi praznični dan nedjelja, neradni je prvi naredni dan.

Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo radi svetkovanja vjerskog praznika za Veliki petak i Vaskrs (drugi dan), i to: petak – 10. april i ponedjeljak – 13. april 2015. godine.

Pripadnik neke od vjerskih konfesija ima pravo na plaćeno odsustvo samo za svetkovanje naznačenih praznika te konfesije, a ne i ostalih vjerskih konfesija. Ukoliko je, na primjer, pripadnik rimokatoličke vjeroispovijesti, po nalogu poslodavca, radio i za katolički i za pravoslavni Božić, isti ima pravo na uvećanu dnevnicu samo za dane svetkovanja rimokatoličkog Božića.

Prema zakonu, za rad na dan praznika zaposleni dobija dnevnicu uvećanu za 150 odsto, i poslodavac je dužan da mu uvećanu dnevnicu obračuna i prikaže u mjesečnom IOPPD obrascu zarada koji se podnosi Poreskoj upravi.

zarade_tokom_praznika_kontos

Praksa je pokazala da postoji problem u primjeni Zakona o državnim i drugim praznicima, jer značajan dio preduzeća radi i za praznike, bez obzira što njihova djelatnost i tehnologija rada to ne zahtijevaju. Država je, naime, propisala neradni dan želeći da obilježi neki važan datum na način što se taj dan neće raditi, a ne time što će dnevnica biti povećana 150 odsto.

Na praktičnom primjeru radnika, čija je osnovna mjesečna neto zarada 350 eura, za jedan dan rada za vrijeme praznika zarađuje: redovnih 15,91 eura (redovna dnevnica) plus 23,86 eura (uvećanje 150% za prazničnu dnevnicu), što je ukupno 39,77 eura.

Ističemo primjer za pretpostavljenu prosječnu osnovnu neto zaradu radnika od 500 eura, jedan dan rada u vrijeme praznika radniku donosi: redovnu dnevnicu 22,73 i uvećanje za 34,09 eura (150% redovne dnevnice) ili ukupno 56,82 eura.

Svim vjernicima i pripadnicima vjerskih konfesija Agencija Konto’s želi da praznike provedu u sreći i dobrom zdravlju i da ostvare svoja zakonska prava ukoliko tokom praznika obavljaju svoje radne dužnosti i obaveze.

slide017

 

Comments are closed.