Vrlo često smo imali pitanja preduzetnika u vezi sa time na koji način se vrši oporezivanje frizerske djelatnosti. Međutim, ono što se u poreskoj praksi odnosi na frizere, odnosi se i na advokate, trgovce, ugostitelje, računo­vođe, revizore, pekare, poslastičare, projektante, geo­metre. Evo i kako.

Primjetno je da u većini frizerskih i kozmetičkih salona u Crnoj Gori građani ne dobijaju račune za naplaćene usluge, osim ako ih ne traže. Međutim, malo je njih koji će to učiniti, a salonima savršeno dogovara da ne prijavljuju svoj stvarni promet. Ipak, moramo biti svjesni da su frizeri poreski obveznici i dužni su da promet iskazuju preko registar kasa ili putem posebnih računa koje ovjerava nadležni organ.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koje se primjenjuju od 1. januara 2014. godine, određene kategorije djelatnosti, uključujući frizere i kozmetičare, izuzete su iz režima paušalnog oporezivanja. Njima je do tada bilo priznato 35 odsto učešća troškova u ukupnom prihodu.

Kada je u pitanju obaveza izdavanja fiskalnih računa, sva lica koja ostvare oporezivi promet u vrijednosti preko 18.000 eura dužni su da se registruju kao obveznici PDV-a, a samim tim i da promet iskazuju preko poreskih registar kasa, uz obavezno izdavanje fiskalnih računa.

Ova odredba Zakona o porezu na dodatu vrijednost odnosi se i na lica koja obavljaju uslužne djelatnosti, uključujući i frizerske i kozmetičke usluge. Ukoliko se isti ne nalaze u režimu PDV obveznika, odnosno ne ostvaruju promet preko 18.000 eura, u obavezi su da promet evidentiraju preko posebnih računa prethodno ovjerenih od strane Poreske uprave.

Imajući u vidu činjenicu da veliki broj obveznika iz ove djelatnosti ostvaruje značajne prihode, kao i da će obaveza vođenja poslovnih knjiga omogućiti efikasniju kontrolu i praćenje urednosti prijavljivanja prihoda, država smatra da će se oporezivanjem po stvarnom dohotku doprinijeti povećanju budžetskih prihoda.

Članom 49 stav 1 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica je propisano da obvezniku poreza na prihode od samostalne djelatnosti, čiji je ukupan promet u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, odnosno čiji je planirani promet kada počinje da obavlja djelatnost manji od 18.000 Eura, može se, na njegov zahtjev, priznati da porez plaća u godišnjem paušalnom iznosu.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica 2014. godine je dodata tačka 8 kojom je propisano da  izuzetno od stava 1 ovog člana, obvezniku koji obavlja djelatnost: advokatsku, notarsku, revizorsku, računovodstvenu, zdravstvenu, konsultantsku, projektantsku, geometra, javnog izvršitelja, drugih profesionalnih i intelektualnih zanimanja, frizersku, bilijar klubova, zabavnih igara, trgovine na malo i veliko, ugostiteljstva, hotelijerstva, finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s nekretninama, osim trgovinske i ugostiteljske djelatnosti koja se obavlja na tezgi, u privremenom objektu, sličnom montažnom ili pokretnom objektu, ne može se priznati pravo da porez plaća u godišnjem paušalnom iznosu.

Akontacija se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec u visini 1/12 poreske obaveze.